Home Uputstva Šta je Bitcoin i šta su kriptovalute? Kako rudariti Bitcoin i ostale...

Šta je Bitcoin i šta su kriptovalute? Kako rudariti Bitcoin i ostale kriptovalute?

U posljednje vrijeme se sve priča o Bitcoin-u i kriptovalutama generalno, te “rudarenju” istih. Sigurno ste se našli u situaciji gdje vaši prijatelji ili neko drugi priča kako Bitcoin ponovo raste, kako on/ona rudari Bitcoin ili neku drugu kriptovalutu i kako je zaradio/la određenu sumu novca ne radeći ništa osim pokretanja nekog programa na računaru i ostavljajući računar dan i noć da radi nešto. Vjerovatno ste se i sami zapitali kako to sve funkcioniše, šta je to Bitcoin i kriptovalute, po čemu su one drugačije od ovih “standardnih” valuta? I kako funkcioniše ta magija zarađivanja kriptovaluta iz ničega, odnosno rudarenje kriptovaluta? Odlučili smo se da za vas odgovorimo na ta pitanja, te objasnimo kako sve to funkcioniše.

Šta su Bitcoin i kriptovalute?

Krenimo od osnova. Šta su to tačno kriptovalute, šta je Bitcoin i kako funkcionišu kriptovalute?

Bitcoin, kao i ostale kriptovalute, je digitalna valuta, što znači da ne postoji fizički. Kriptovalute su dizajnirane kao medij za razmjenu koji koristi kriptografiju za osiguravanje transakcija, kontroliranje stvaranja novih jedinica kriptovalute, te potvrdu transfera sredstava sa jednog računa na drugi. Kriptovalute je moguće zamijeniti za “pravi” novac ili druga materijalna sredstva i usluge. Recimo da je to nešto slično kao plaćanje karticom ili putem bankovnog računa.

Koje su trenutno najpopularnije kriptovalute?

Svi su čuli za Bitcoin i povremeno ga koriste kao sinonim za kriptovalute. No, iako je Bitcoin najpopularnija kriptovaluta, to ne znači da je to jedina kriptovaluta. Zapravo, u trenutku pisanja ovog članka, ima ih čak 1384 po cijeni od 0,000001 američkih dolara (StrongHands), pa do 17510,90 američkih dolara (BitCoin).

Što se tiče popularnosti, najpoznatiji je Bitcoin sa 16.7 miliona jedinica u prometu koji vrijede 293,9 milijardi američkih dolara (17510,90 po jedinici). Na drugom mjestu je Ripple sa 38,7 milijardi jedinica u prometu koje vrijede 117,8 milijarde američkih dolara (3,04 po jedinici). Treći je Ethereum sa 96,7 miliona jedinica ukupne vrijednosti 96,8 milijardi američkih dolara (1000,41 po jedinici). Slijedi Bitcoin Cash sa 16,8 miliona jedinica ukupne vrijednosti 42,4 milijarde dolara (2512,50 po jedinici). Peto mjesto zauzima Cardano sa 25,9 milijardi jedinica ukupne vrijednosti 24,5 milijarde dolara (0,94 dolara po jedinici). Naravno, postoje i još mnoge popularne kriptovalute poput LiteCoin-a ili Monero, koje vrijede nešto manje, no svejedno privlače mnogo pažnje.

Napominjemo da su ove vrijednosti izuzetno promjenjive (čak je za vrijeme pisanja ovog članka Bitcoin promijenio vrijednost za skoro dvije hiljade dolara), te ukoliko želite provjeriti trenutno stanje na ljestvici kao i vrijednost i listu svih ostalih kriptovaluta, to možete učiniti na ovom linku.

Kako se trguje kriptovalutama

Svaki korisnik ima svoj “novčanik” u kojem ima određeni iznos neke kriptovalute, recimo Bitcoina. Sistem kao cjelina zna tačno koliko novca ima u svakom računu pomoću liste transakcija, također poznate kao blockchain. Blockchain je, u bukvalnom prevodu, lanac blokova koji sadrže podatke o transakcijama. Ova lista transakcija je javna, čime se sprečava mogućnost prevare, lažiranja liste transakcija i slično.

Kako se tačno odvijaju transakcije?

Zamislimo na trenutak situaciju u kojoj kreditnom karticom kupujete namirnice u supermarketu. Ta transakcija ima tri elementa: vašu karticu koja se veže za vaš bankovni račun, banku kao centralni autoritet koja potvrđuje transakcije i prebacuje sredstva, i supermarket koji prima ta sredstva od banke time finalizirajući transakciju.

Slična stvar se odvija i pri transakciji Bitcoina, no bez banke kao centralnog autoriteta. Naime, transakcija započinje na isti način kao i “obična” transakcija. Jedan od korisnika pošalje zahtjev za transakciju drugom korisniku, bilo da šalje ili traži novac, te se oba korisnika slože. Nakon toga slijedi proces verifikacije validnosti te transakcije (naprimjer, ukoliko neko pokušava nekome poslati 5 Bitcoina, a u svom “novčaniku” ima samo 1). S obzirom da ne postoji centralni autoritet koji će potvrditi transakciju, ona prolazi kroz sistem koji prebacuje taj određeni iznos od korisnika do korisnika (tzv. mineri) u vidu blokova podataka ne većih od 1 MB (veličina koju je odredio izumitelj Bitcoina) istovremeno obavljajući razne kriptografske provjere i verifikacije kako bi se sve to učinilo što sigurnijim.

Da pojednostavimo: zamislite da prodajete mobilni telefon, na primjer novi iPhone X. S obzirom da nije u pitanju jeftin telefon, vi povedete prijatelja sa vama kao neki vid osiguranja. Vaš prijatelj služi kao svjedok koji će potvrditi da se sve desilo kako treba, odnosno da je kupac preuzeo svoj uređaj a prodavac dobio traženi novčani iznos. Jedna osoba, jedna karika u lancu može biti jako nepouzdana i dati lažnu izjavu o ishodu kupoprodaje – nešto slično kao situacija u kojoj bi banka lažirala podatke o određenoj transakciji, što bi rezultiralo štetom za jednu od dvije strane. No, što je više svjedoka prisutno toj kupoprodaji, odnosno transakciji – ona je sigurnija.

Kako se obavlja rudarenje kriptovaluta?

Nakon što smo objasnili šta je Bitcoin i kriptovalute i kako one funkcionišu, postavlja se pitanje – kako se rudare kriptovalute?

Dakle, objasnili smo da prilikom transakcije iznos koji se prenosi sa jednog računa na drugi prvo ide od korisnika do korisnika i prolazi razne kriptografske provjere i verifikacije. No, na šta se tačno misli pod “kriptografske provjere i verifikacije”?

Za početak, objasnit ćemo šta znači rudarenje kriptovaluta. To je, u suštini, dekodiranje i kodiranje blockchain-a, odnosno pojedinačnih blokova u njemu, u svrhu verifikacije validnosti određene transakcije ili više njih. Spomenuli smo ranije kako su blokovi “teški” maksimalno 1 MB, te mogu sadržavati podatke o jednoj ili više transakcija. Tu stupaju na scenu tzv. mineri. Mineris u korisnici koji žrtvuju svoje računare koji izvšavaju kompleksne matematičke operacije kako bi potvrdili validnost transakcija i spomenutih blokova. Za taj posao mineri dobiju određeni iznos kriptovalute kao nagradu (trenutno ta nagrada iznosi 12.5 Bitcoina po jednom bloku).

Šta podrazumijevaju “kompleksne matematičke operacije”?

Naime, ono što vaš računar zaista radi tokom rudarenja kriptovalute jeste to da pokušava pogoditi hash kod novog bloka. U pitanju je 64-cifreni heksadecimalni broj, koji je manji ili jednak traženom hash kodu bloka kojeg određuje mreža kriptovalute. Računar to radi tako što isprobava što više “nonce”-ova (engl. number only created once – broj kreiran samo jednom) koji su, zapravo, ključ u generiranju gore spomenutih hash kodova. To znači da računar mora isprobati jako mnogo kombinacija prije nego “pogodi” traženi hash kod. Problem je u tome što na tome ne radi samo jedan računar, već više njih. Ko prije pogodi traženi hash kod, kupi nagradu.

Da li to znači da možete rudariti kriptovalute, a da svejedno ne zaradite? Praktično, da, jer se sve svodi na to koliko je jak vaš računar, odnosno koliko brzo će pogoditi traženi hash kod. Šta se desi kada neko pogodi traženi hash kod? Vrlo jednostavno – transakcije iz tog bloka su sada potvrđene, i taj blok se dodaje u blockchain a miner dobije nagradu.

Nakon što smo objasnili kako sve funkcioniše u teoriji, postavlja se pitanje – kako mogu rudariti kriptovalute sa svog računara? Odlučili smo da isprobamo par najpoznatijih aplikacija za rudarenje, te vam prenesemo kako one funkcionišu. No prije toga, treba konfigurisati ranije spomenuti “novčanik” na koji će pristizati sredstva.

Izbor “novčanika”

Bitcoin na svojoj oficijelnoj stranici pruža korisnicima mogućnost da odaberu jedan od mnogobrojnih “novčanika” za različite platforme – desktop (Windows, Mac i Linux), mobilne platforme (Android, BlackBerry, iOS, Windows Phone), web, te zasebne uređaje. Mi smo preskočili nekoliko njih zbog toga što isti zahtijevaju preuzimanje čitavog blockchain-a na računar (oko 150 GB podataka). Umjesto toga odlučili smo testirati Electrum kao desktop verziju, Coin.Space na mobilnim uređajima (Android i iOS), te BitGo web klijenta. Nećemo prolaziti kroz detaljnu proceduru konfigurisanja svakog od njih jer je ona jako jednostavna, i svaki korak procesa je sam po sebi jako dobro i razumljivo objašnjen.

Što se tiče Ethereuma, testirali smo novčanik koji se može pronaći na oficijelnoj web stranici Ethereuma, ali i web novčanik po imenu Coinbase koji se, usput rečeno, može koristiti i kao novčanik za BitCoin i LiteCoin kriptovalute. Generalno nam se više dopao Coinbase zbog svoje jednostavnosti, te ima i mobilnu aplikaciju dostupnu za preuzimanje. Jedna od stvari koja nam se posebno dopala jeste što Coinbase prikazuje cijene kriptovaluta u vašoj domaćoj valuti.

Što se tiče ostalih kriptovaluta, dostupni su i novčanici koji podržavaju više kriptovaluta odjednom. Jedan od takvih novčanika je i Exodus, no nažalost dostupan je samo u desktop verziji – što znači da se svi podaci spremaju samo na računar a ne na neki server, te je korisnik sam odgovoran za čuvanje tih podataka. Tu je i Jaxx koji je dostupan na više platformi, no sa istim problemom.

Softver za rudarenje

Pređimo sada na softver koji se koristi za samo rudarenje.

Bitcoin Miner

Za početak, tu je Bitcoin Miner, softver dostupan za korisnike Windows 10 i Windows 8.1 operativnih sistema i može se preuzeti sa zvanične Microsoftove prodavnice aplikacija. Poprilično je jednostavan za korištenje – dočeka vas ekran na čijoj se sredini nalazi dugme “Start”. Klikom na to dugme počinje rudarenje, te vam se prikazuje koliko ste zaradili rudarenjem i brzina rudarenja. Tu su i postavke u kojim možete podesiti želite li koristiti svoj grafički procesor za rudarenje, izabrati pool za rudarenje, ali i izabrati da li želite koristiti mod za štednju baterije, ili mod maksimalnog korištenja resursa vašeg računara. Naravno, u meniju sa strane je i opcija za selektiranje Bitcoin adrese na koju će biti isplaćena sredstva stečena rudarenjem.

EasyMiner

Sljedeći na listi je EasyMiner, još jedna aplikacije za rudarenje (ovaj put kriptovalute po imenu LiteCoin čija je statistika dostupna ovdje) sa grafičkim korisničkim interfejsom (eng. GUI), koja se može preuzeti sa ovog linka. Instalacija i konfigurisanje aplikacije za korisnike koji se prvi put susreću sa rudarenjem kriptovaluta (unutar aplikacije se konfiguriše i “novčanik”). Naravno, moguće je u postavkama uključiti i napredni mod za korisnike koji imaju malo više iskustva sa rudarenjem kriptovaluta.

MultiMiner

MultiMiner je još jedan klijent za rudarenje sa grafičkim interfejsom (GUI), a može se preuzeti sa ovog linka. Pri instalaciji se automatski preuzima BFGMiner, te korisnik bira koju kriptovalutu želi rudariti. Nakon toga korisnik bira pool za rudarenje kriptovalute. Ukoliko ne znate koji pool da izaberete, kliknite na “Bitcoin mining pools”. To će vas odvesti na google pretragu koja će vam ponuditi nekoliko pool-ova za rudarenje. Kada unesete tražene podatke, otvorit će vam se interfejs koji pokazuje koliko resursa vašeg računara se koristi za rudarenje, kojom brzinom se odvija rudarenje, te kolika je dnevna zarada.

Zaključak – isplati li se rudariti kriptovalute?

Nakon svega rečenog postavlja se još jedno pitanje – isplati li se rudarenje kriptovaluta, i koliko je moguće profitirati od rudarenja kriptovaluta?

Naime, kao što smo objasnili ranije, rudarenje kriptovaluta nije tolika magija, i nije stvaranje nečega iz ničega. Vaš računar obavlja algoritme hash-iranja, dakle koristi hardver za to (bilo da je u pitanju procesor ili grafička kartica). Hardver, sa druge strane, troši određenu električnu energiju kako bi radio. Dakle, ulažete određeni iznos u sam proces rudarenja.

Odgovor na gore postavljeno pitanje uglavnom varira. Ukoliko želite znati koliko je vama profitabilno rudariti neku kriptovalutu, to možete saznati na ovom sajtu unošenjem podataka o brzini rudarenja, potrošnji električne energije, te cijeni iste po kW/h. Neki generalan odgovor je da se na našim prostorima rudarenje kriptovaluta ne isplati. Rudarenje kriptovaluta na našim prostorima donosi jako malo novca, ili čak izgubili nešto novca. Rudarenje kriptovaluta se uglavnom vrši na prostorima gdje je cijena električne energije poprilično niska, a koriste se računari koji imaju više grafičkih kartica i koje pokreće operativni sistem specijaliziran za što efikasnije rudarenje kriptovaluta. I u tom slučaju savjetuje se rudarenje kriptovaluta koje imaju nižu cijenu, a veliku šansu rasta jer Bitcoin je jako teško profitabilno rudariti.