Evropski parlament i Vijeće Europe donijeli su još u aprilu 2016. godine odluku naziva “Opšta odluka o zaštiti podataka”, odnosno na engleskom jeziku “General Data Protection Regulation” (GDPR). Kako je riječ o pravnom aktu EU, on se automatski primjenjuje na sve njezine države članice, bez potrebe za donošenjem posebnih zakona u svakoj od njih. Isto tako, kako se GDPR odnosi na podatke o građanima i kompanijama iz EU, on se mora provoditi i na svim drugim teritorijima na kojima se takvi podaci čuvaju i obrađuju.
Sigurno su vam posljednjih sedmica, a posebno u nekoliko proteklih dana raznorazni webshopovi, kompanije, udruženja, i ostali znani i neznani zatrpali inboxe porukama naslovljenima “ostanimo u kontaktu”, “potvrdite svoje podatke”, ili slično, a u kojima se od vas traži da klikom na “slažem se” pošiljaocu i službeno date dozvolu da vas i ubuduće kontaktira putem e-maila. Svim onima koji na brojne adrese šalju cirkularne e-mailove (newslettere), a to rade bez eksplicitne dozvole primaoca, prijete ogromne kazne nastave li s istom praksom i dalje – pa vas stoga pokušavaju pridobiti na svoje mailing liste na ovaj način. Oni koji su već ranije takvu dozvolu od vas dobili, vrlo vjerovatno je nisu ponovno tražili jer to nisu niti morali.
Manje beskorisnih e-mailova
Sve ovo trebalo bi za posljedicu imati manji broj neželjenih cirkularnih mailova od pošiljaoca s kojima ne želite biti u kontaktu, te lakše biranje od koga želite, a od koga ne, primati promotivne i druge sadržaje direktno u e-mail sanduče. Bitno je napomenuti da niko više neće smjeti cirkularne mailove slati bez da dobije izravnu privolu (opt-in). Do sada su, znamo, mnogi kupovali baze e-mail adresa i na njih slali newslettere bez ograničenja, nudeći tek kasnije opciju odjave (opt-out), što je od danas strogo zabranjeno.
Iako je u svakodnevici najvidljivija, ovo nije jedina stvar koja će se od danas promijeniti. Smisao GDPR-a jest zaštititi sve vaše privatne podatke tako što će se prilikom njihove (automatizovane ili ne) obrade morati primjenjivati strožiji standardi. Svaki će građanin morati imati veću kontrolu nad svojim podacima i moći će odlučiti koje će podatke, kada i s kim dijeliti. Moći će i zatražiti od bilo koje pravne osobe ispravak netačnih podataka, njihovo brisanje te mogućnost besplatnog preuzimanja vlastitih podataka uskladištenih kod trećih strana, ili njihovo prenošenje negdje drugo.
Šta se po GPDR-u smatra ličnim podacima?
Ime, adresa, e-mail adresa, IP i MAC adresa, GPS lokacija, RFID tag, kolačići na web stranicama, telefonski broj, fotografija, video snimke pojedinaca, biometrijski podaci, genetski podaci, podaci o obrazovanju i stručnoj spremi, podaci o plati, podaci o kreditnom zaduženju, računima u banci, zdravlju, seksualnoj orijentaciji, i mnogi drugi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.
Kazne za kompanije koje prekrše pravila
Kompanije koje zapošljavaju više od 20 zaposlenika ili se aktivno bave prikupljanjem i obradom podataka morat će imenovati i posebne službenike (Data Protection Officer) koji će se brinuti o njihovoj zaštiti.
Kompanijama i organizacijama koje propuste propisno čuvati podatke prijete drakonske kazne. Posebnu pažnju oko uvođenja procedura i mehanizama koji će osigurati da se podacima barata u skladu s GDPR-om moraće u kompanijama obratiti IT odjeljenja koja za to na raspolaganju već imaju brojna tehnička rješenja raznih proizvođača.
Onima koji budu uhvaćeni u prekršajima protiv GDPR-a može se odrediti kazna u visini do 4% godišnjeg globalnog prometa ili 20 miliona evra, zavisno koji je iznos veći.
Pravovremeno izvještavanje
Osim što će podaci svih Evropljana, odnosno stanovnika EU, od sada morati biti nešto bolje zaštićeni i transparentno prikupljani i obrađivani, u slučaju spomenutog kršenja svi će nadležni morati hitno reagovati. U slučaju da sigurnost podataka na bilo koji način bude kompromitovana kompanije su dužne obavijestiti nadležne službe i osobe zadužene za zaštitu podataka u roku od 72 sata, ali bez odlaganja i pojedince čiji su lični podaci povrijeđeni. U suprotnom – ponovno kazne. Ovoga puta do 10 miliona evra ili 2% godišnjeg prometa.
(bug)
