Home Ostalo Saznajte kako se pravi Gorilla Glass

Saznajte kako se pravi Gorilla Glass

Prije nekih 20 godina, personalni kompjuteri nisu bili lako prenosivi, a samo posjedovanje mobilnog telefona smatralo se dokazom iznadprosječnog imovinskog stanja. Na našim prostorima, SIM kartice koštale su preko 300 €. Danas je priča drugačija, ti uređaji postali su tako mali da se lako mogu prenositi, a i mogu se imati za mnogo manje novca.

Međutim, razvoj elektronike nije se sveo samo na lakšu prenosivost. Napredak je ostvaren i u drugim poljima. Današnji procesori su postali neuporedivo brži, rezolucije ekrana neuporedivo veće a boje na ekranima ljepše nego ikad. Također, neke kompanije na estetiku troše skoro isto vremena i novca kao i na same unutrašnje komponente uređaja poput procesora, RAM memorije itd.

Uz vidljive napretke poput navedenih, postoje i napredovanja koja ne možete tek tako vidjeti. Među njima je i staklo preko ekrana koje je postalo jače, zahvaljujući kompaniji Corning koja je razvila proizvod Gorilla Glass. Gorilla Glass je Corningovo staklo koje štiti ekrane mnogih smartfona i ne puca tako lako.

Iz Corninga su prepoznali neophodnost ovog stakla, s obzirom da sa sobom nosimo tablete, mobitele, MP3 playere i druge uređaje, te tom prilikom rizikujemo da ih ogrebemo ključevima ili nečim drugim oštrim što se nalazi u istoj pregradi kao i naši voljeni uređaji. Corningov Gorilla Glass napravljen je radi rješavanja tog problema, i spreman je da se suoči sa svim predmetima zahvaljujući svojoj visokoj otpornosti na ogrebotine i udarce.

Također, zahvaljujući Corningovom pristupu, staklo je nevjerovatno tanko, što znači da ne smeta samom korištenju ekrana niti reagovanju ekrana na dodir, a ni ne povećava značajno težinu uređaja.

U čemu je Corningova tajna? Šta je to toliko posebno u Gorilla Glassu da ga se izdvaja od drugih vrsta stakla? Zbog čega posjedovanje ili neposjedovanje Gorilla Glassa može kod kupca biti odlučujući faktor pri kupovini uređaja? Odgovor je malo duži, a uključuje nevjerovatne temperature, posebne robote i određene hemijske procese. Završni rezultat svega toga je staklo koje može svašta preživjeti.

Na ovoj slici prikazan je laboratorijski test fleksibilnosti Gorilla Glassa.

gorilla glass 1

Iako vjerovatno mislite da staklo nastaje naknadnom proizvodnjom, istina je da je to zapravo materijal koji se nalazi u prirodi. Određeno kamenje i minerali postaju staklo nakon što dođu u kontakt sa visokim temperaturama. Ovo se u prirodi dešava prilikom proticanja lave i na mjestima gdje je grom udario o tlo.

Ljudi prave staklo već jedan cijeli milenijum. Peći koje su sposobne generirati nevjerovatno visoke temperature otapaju odgovarajući tip kamenja u ono što nazivano topljenim staklom. U ovoj etapi, staklo se može oblikovati na mnogo načina, uključujući i korištenje tube za guranje zraka u masu. Ova tehnika naziva se naduvavanje stakla.

Komercijalno staklo dolazi iz tri glavna izvora. Prvi je pijesak, koji bismo na jeziku hemičara nazvali silikondioksidom. To je tip materijala koji Corning koristi u svom procesu proizvodnje. Ostala dva tipa materijala uključuju krečnjak i natrijumkarbonat.

Corning uzima silikondioksid (SiO2) i kombinira ga sa drugim hemikalijama prije otapanja u staklenu otopinu. Staklo koje nastaje kao rezultat je aluminosilikat, što znači da staklo sadrži aluminij, silikon i kisik. Staklo također sadrži natrijum (Na) jone, što postaje važno za sljedeću fazu proizvodnje.

Zatim, Corning stavlja otopljeno staklo u kalup oblika slova V, s tim da se punjenje kalupa otopljenim staklom ne zaustavlja i kad se kalup napuni do vrha. Otopljeno staklo nastavlja se dodavati do momenta u kojem to staklo počinje da se prelijeva preko strana kalupa. Automatizirana robotska ruka zatim iscrtava dijelove stakla (tj. ploče stakla, koje će kada se cijeli proces završi, biti staklo koje štiti ekran na vašem uređaju), počevši od ivica kalupa. Svaka ploča je debljine malo preko pola milimetra.

Ako biste ovakvo staklo iskoristili na vašem uređaju kao dodirno staklo koje ide preko ekrana (digitizer) , imali biste jako čisto staklo. Međutim, to staklo nije otporno na oštećenja poput Gorilla Glassa, jer je u pitanju samo standardno aluminosilikatno staklo. Da bi Gorilla Glass postao sposoban da izdrži ogrebotine i udarce, Corning ove ploče stakla šalje na malo kupanje kalijem (K).

gorilla glass 2

Razmjena jona

Prava tajna iza Gorilla Glassa uključuje proces koji se naziva razmjenom jona. Jon je atom koji je dobio ili izgubio elektron, čime jon dobiva jonsko naelektrisanje. Elektroni su negativno naelektrisane subatomske čestice. Naelektrisanje jona je negativno ako posjeduje dodatni elektron a pozitivno ako dođe do gubitka elektrona. Elementi u svojoj atomskoj formi posjeduju neutralan naboj jer broj elektrona odgovara broju protona, koji su pozitivno naelektrisani.

Dakle, kakve veze joni imaju sa staklom? Aluminosilikatno staklo iz prve faze procesa proizvodnje sadrži natrijum jone. Corning premješta već pomenute ploče stakla na kupanje u kalijevim jonima. Ako pogledate periodni sistem elemenata, vidjećete da je natrijum baš iznad kalija. Kreator periodnog sistema elemenata Dmitri Mendeljejev poredao je elemente po atomskoj masi i grupisao elemente koji imaju slične karakteristike. I natrij i kalij pripadaju grupi aktivnih metala. To su metali koji jako reagiraju na druge supstance.

Natrij se nalazi visočije na periodnom sistemu elemenata nego kalij, što znači da je atom natrija manji nego atom kalija. Ako mislite da to uopšte nije bitno ni za šta, onda ste pogriješili. Ako biste izvadili jone natrija iz aluminosilikatnog stakla i zamijenili ih većim kalijevim atomima, staklena ploča bi onda doživjela kompresiju tj. sabijanje.

Zamislite da imate neku mrežu. Linije u mreži su fleksibilne ali ne mnogo. U svakoj rupi u mreži nalazi se loptica za golf. Sada zamislite kad biste zamijenili loptice za golf vćcim košarkaškim loptama, šta bi se desilo? Slična stvar događa se na atomskom nivou u toku razmjene jona.

Kako se sve to odvija? Da bi se natrij zamijenio kalijem, prvo se mora prekinuti jonska veza koju natrij ima sa staklom. Zato je kalijska kupka tako vruća, iz Corninga kažu da kalijska kupka dostiže temperature od 400°C. Pri ovoj temperaturi, energija (vrućina) prekida vezu natrija sa aluminosilikatom.

Ovdje dolazi bitan momenat. Jedna od prednosti koju imaju manje aktivni metali je ta da mogu održavati jonsku vezu pri višim temperaturama nego laganiji, aktivniji metali. Kalij je teži od natrija, i to toliko da 400 °C nije dovoljno da razdvoji jone kalija i aluminosilikat.

Nakon kupke u kaliju, dobiva se aluminosilikat kompresiran od strane kalijevih jona. Ta kompresija kreira zaštitni sloj stakla i daje mu snagu koje normalno staklo nema. Corning je vodio računa i o ekologiji, pa se Gorilla Glass može reciklirati.

Proces razmjene jona i nije neka novost, a Corningov Gorilla Glass nije jedino hemijski ojačano staklo na tržištu. Međutim, Corning je demonstrirao snagu svog stakla na događajima poput sajma potrošačke elektronike poznatijeg pod skraćenicom CES (Consumer Electronics Show), na kojem je kompanijapozivala zainteresirane da dođu i vide koliko pritiska je potrebno da bi Gorilla Glass staklo puklo, pri čemu je izvršena i usporedba sa drugim vrstama stakla.

Standardno staklo puklo je relativno lako. Standardna hemijski ojačavana stakla pružala su više otpora ali su također pucala ako se primijeni dovoljan pritisak. Gorilla Glass bio je mnogo otporniji od oba.

Tableti telefoni

Kako Gorilla Glass staklo dolazi u proizvode kojima je namijenjen? Corning sklapa partnerstva sa proizvođačima i dostavlja Gorilla Glass kao dio proizvođačevog proizvodnog procesa. Prosječan potrošač ne može jednostavno otići negdje i kupiti Gorilla Glass da bi ga stavio na uređaj. U tom smislu, Corning je proizvođač originalne opreme (OEM – original equipment manufacturer). Finalni proizvod će na sebi imati Gorilla Glass, ali će nositi oznaku brenda te druge kompanije.

Corningu nije dopušteno da otkriva sve proizvode koji koriste njihov Gorilla Glass. Mada, među proizvodima koje je kompanija najavila nalaze se Sonijeva BRAVIA linija televizora, Samsung Galaxy Tab i drugi. Dok proizvođači telefona traže Gorilla Glass da bi njihovi telefoni bili otporniji
na grebanja i druga oštećenja, proizvođači televizora opredjeljuju se za Gorilla Glass da bi njihovi proizvodi bili izdržljiviji.

Zbog toga što proces proizvodnje Gorilla Glassa uključuje kreiranje staklenih ploča koje ne smetaju upotrebljivosti i osjetljivosti ekrana na dodir, ova stakla dolaze na smartfonima bilo kojeg jačeg proizvođača, čak i kad su u pitanju uređaji niže klase.

(howstuffworks.com, corning.com)