Home Ostalo Internet Instagram nedozvoljeno skladištio biometrijske podatke preko 100 miliona korisnika

Instagram nedozvoljeno skladištio biometrijske podatke preko 100 miliona korisnika

Društvene mreže ulijevaju lažan osjećaj sigurnosti i podstiču korisnike da otkrivaju što više privatnih podataka. Ali što kad te mreže neovlašteno bilježe biometrijske podatke?

Pratite Balkan Android i putem Vibera!

Pratite Balkan iOS i putem Vibera!

Pred sudom u Kaliforniji podignuta je tužba protiv Instagrama u kojoj se navodi kako je ta aplikacija i društvena mreža u vlasništvu Facebooka, ilegalno prikupljala biometrijske podatke više od 100 miliona svojih korisnika. U tužbi se navodi da je Instagram prikupljao, skladištio i potom profitirao od korisničkih podataka bez njihovog znanja ili odobrenja. Tužioci se pozivaju na zakon o privatnosti podataka iz Illinoisa koji brani bilo kakvo prikupljanje biometrijskih podataka pojedinca bez njegovog odobrenja.

Instagram nije brisao korisničke fotografije sa svojih servera

Ako sud utvrdi da je Instagram odnosno Facebook kriv, mogao bi biti prisiljen platiti i do 5000 dolara po korisniku.

Ovo su Apple savjeti kako da vaš telefon preživi ljetne temperature

Ovo nije prva takva tužba protiv Facebooka. Prošlog je mjeseca, u sličnoj tužbi zbog korištenja biometrijskih podataka na Facebooku, kompanija ponudila da u sklopu nagodbe plati ukupno 650 miliona dolara odštete. Nagodba još nije postignuta pa je moguće da će Facebook morati ponuditi još.

Gmail ažurirao svoju Android i web aplikaciju

Pitanje korištenja biometrijskih podataka kako na društvenim mrežama, tako i u različitim sistemima za identifikaciju ljudi širom svijeta, naišlo je na različite reakcije. Dok organizacije za zaštitu ličnih podataka smatraju kako se biometrijski podaci ne bi smjeli skladištiti i koristiti bez znanja pojedinaca, drugi ističu da su oni nužni za razvoj sistema za prepoznavanje lica i sprječavanje kriminala.

Apple i Google izbacili Fortnite iz svojih prodavnica aplikacija

U EU je stav podijeljen te bi svaka zemlja članica trebala posebno odlučiti o tome što će i koliko dopustiti, a da pri tome ne ograničava inovacije i razvoj novih tehnologija.

(zimo)